U zadnjih nekoliko dana jedno se pitanje ponavlja češće nego ikad:
Koliko košta priprema EU projekta?
To je potpuno legitimno pitanje. I zato odgovorimo ovdje – jasno, konkretno i iz prakse. Ne samo kako mi formiramo cijene, nego i kakva je realna situacija na tržištu EU konzultanata, koje prilično dobro poznajemo.
Pa ajmo redom.
Kako mi formiramo cijene?
Naša firma cijene uvijek formira kao postotak od najvećeg dozvoljenog iznosa potpore po pozivu.
Primjer: Ako je pozivom moguće ostvariti do 3.000.000 EUR, mi postotak računamo na taj iznos – neovisno o tome tražite li vi 500.000 EUR ili puni iznos.
Zašto? Zato što je naš angažman u pripremi projekta isti – bez obzira na visinu budžeta koji vi prijavljujete. Radimo isti opseg analize, razradu projekta, koordinaciju, pisanje i provjeru dokumentacije etc. Razlika u iznosu potpore ne znači razliku u količini posla.
Koliki je to postotak?
Najčešće između 3 % i 5 %.
Finalna ponuda ovisi o više faktora, a najvažniji su:
- Razina spremnosti projektne ideje: Koliko je projekt već razrađen? Trebamo li tek slagati radne pakete, opisivati tehnološku spremnost, slagati reference – ili već imamo dobru bazu za rad?
- Broj ugovorenih projekata: Ako na godišnjoj razini radimo više prijava za istog klijenta, nudimo povoljnije uvjete. Fokus nam je na strateškoj suradnji, ne na ad-hoc projektima.
- Broj partnera: Nije isto pripremati projekt za jedno poduzeće ili za tri (ili više). Što je više partnera – projekt je kompleksniji, priprema traje dulje i u konačnici je skuplja.
Kako izgleda dinamika plaćanja?
Preferiram model:
- manji dio unaprijed (npr. 10 %)
- ostatak po odobrenju projekta
Zašto tako? Fiksni dio unaprijed pokriva dio troška rada stručnjaka (kod nas u prosjeku 2-3 ljudi po projektu), a stvarna naplata dolazi tek nakon ugovaranja projekta. Na taj način i mi preuzimamo dio rizika, a ne samo klijent.
Plaća li se unaprijed?
Kod mene – da.
Ne zato što “tako mora biti”, nego zato što:
- to je dio poslovnih standarda kojih se držim
- pomaže filtrirati klijente koji su stvarno spremni ući u proces i preuzeti rizik
EU projekti nisu lutrija, ali jesu ulaganje vremena, energije i novca – s obje strane.
Što ako projekt ne prođe?
Radimo do rezultata. Imali smo lani, primjerice, firmu koju smo dvaput prijavljivali na jedan poziv – oba puta su završili na rezervnoj listi. Treći put smo istu firmu, bez početne naknade, prijavili za neki drugi, vrlo sličan poziv – tad je projekt prošao, a mi smo naplatili svoj dio.
“Ali drugi su jeftiniji…”
Dapače. Neka su.
Na tržištu postoji sve:
- velike konzultantske kuće
- firme s 10-ak zaposlenih
- mikro firme
- freelanceri koji projekte pripremaju “u fušu”, nakon redovnog radnog vremena
Svaki model ima svoje mjesto. Kako svaka firma ima drukčiji trošak hladnog pogona, tako variraju i cijene. Postoje i konzultanti koji naplaćuju isključivo od uspješnih projekata, uz veći postotak – i to je također legitiman poslovni model.
Ljepota slobodnog tržišta je u tome da možete birati:
- po cijeni
- po iskustvu
- po načinu rada
- po razini sigurnosti koju želite
Mi imamo sreću da radimo s klijentima kojima je stručnost, iskustvo i razina usluge važnija od najniže cijene.
I to je svjestan izbor – s obje strane.
Zanimaju te stvarni projekti koje smo radili ? Poslušaj podcast : https://www.youtube.com/@Fondovske_Bajke
Zato, ako ste se gore prepoznali i imate još par pitanja: javite se na natalia.zielinska@egk.hr
Ako želite čuti konkretne primjere EU projekata? Zapratite podcast o EU fondovima.
Svakog ponedjeljka – sažetak ključnih EU novosti, iz prakse, uz konkretne primjere.
🎙 Zapratite podcast Fondovske bajke (Natalia Zielinska)
https://youtube.com/@fondovske_bajke?si=k6ZK5CVmfGsRHVVq

„Fondovske bajke – priče koje mijenjaju stvarnost” je podcast o ljudima koji kroz EU fondove mijenjaju način na koji radimo, živimo i stvaramo.
Vodi ga Natalia Zielińska, jedna od vodećih EU konzultantica u regiji, poznata po povezivanju Poljske i Hrvatske te stvaranju mostova između ideja i uspjeha. Svaka epizoda otkriva konkretne projekte, lekcije i inspiracije iz svijeta inovacija, energetske učinkovitosti, poljoprivrede i poduzetništva.
